Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · pon.–čet. 08:30–17:30 · pet. 08:30–14:00office@teamanwaelte.at
Porodično pravo i razvod braka

Podjela imovine nakon razvoda u Beču

Posljednje ažuriranje: 10. 2026.

Šta kome pripada nakon razdvajanja (prestanka zajedničkog života)? Šta se dijeli, šta ostaje izvan podjele, šta se dešava s bračnim stanom – i rok od jedne godine koji niko ne smije previdjeti (§ 95 EheG – austrijski zakon koji uređuje brak i razvod).

Ukratko

Kod podjele imovine nakon razvoda (§§ 81 i dalje EheG) dijeli se imovina u zajedničkoj upotrebi koju su bračni partneri zajedno stvorili tokom braka – prije svega bračni stan i pokućstvo (namještaj, aparati i druge stvari iz domaćinstva) – kao i bračne ušteđevine. Imovina koju je bračni partner unio u brak, naslijedio ili dobio na poklon, kao i preduzeća, ostaju izvan podjele. Imovina se dijeli prema pravičnosti – onako kako je pravedno u konkretnom slučaju – a ne kruto 50:50. Pravo na podjelu prestaje godinu dana nakon što razvod postane pravosnažan, tj. kada se protiv odluke o razvodu više ne može podnijeti žalba (§ 95 EheG).

Kada se brak završi, gotovo uvijek se postavlja pitanje: šta kome pripada – i koliko ko dobija? Podjela imovine jedno je od najosjetljivijih pitanja svakog razdvajanja, jer se tu često radi o domu, zajedničkoj ušteđevini i godinama zajedničkog rada na izgradnji imovine. Ova stranica razumljivo objašnjava koje se vrijednosti u Austriji dijele, a koje ne, šta se dešava s bračnim stanom i koji rok ni u kojem slučaju ne smijete previdjeti.

Šta se dijeli? (§§ 81 i dalje EheG)

Kod razvoda se u načelu dijeli imovina koju su bračni partneri zajedno stvorili tokom braka. EheG pri tome razlikuje dvije kategorije:

Imovina u zajedničkoj upotrebi

Tu spadaju stvari koje su oba bračna partnera stvarno koristila tokom braka. U središtu su bračni stan (bilo da je u vlasništvu ili zakupljen) i pokućstvo – dakle namještaj, oprema, aparati za domaćinstvo i slični predmeti svakodnevne upotrebe.

Bračne ušteđevine

Dijele se i bračne ušteđevine: ulaganja koja su bračni partneri stekli dok je brak trajao i koja su po svojoj vrsti obično namijenjena unovčavanju – na primjer štedni ulozi, vrijednosni papiri ili gotovinske rezerve. Mjerilo nije na čije ime glasi račun, nego to da su te vrijednosti nastale zajednički tokom braka.

Šta se NE dijeli? (§ 82 EheG)

Ne ulazi sva imovina u podjelu. Izuzeti su posebno:

  • Imovina unesena u brak – dakle ono što je bračni partner posjedovao već prije braka i unio u brak.
  • Naslijeđena ili poklonjena imovina – vrijednosti koje je bračni partner naslijedio od trećih osoba ili od njih dobio na poklon.
  • Preduzeća ili udjeli u preduzećima – firme i udjeli u firmama u načelu ne podliježu podjeli.
  • Stvari za ličnu upotrebu i predmeti koji služe za obavljanje zanimanja.

U praksi je razgraničenje često teže nego što zvuči. Problemi nastaju prije svega kada je imovina unesena u brak ili naslijeđena imovina pomiješana s onim što su bračni partneri zajedno zaradili – na primjer kada je naslijeđeni iznos uložen u zajednički stan. Tada se isplati tačno provjeriti konkretan slučaj.

Bračni stan – poseban slučaj

Za većinu parova bračni stan je najveće i emocionalno najteže sporno pitanje. On ulazi u podjelu i onda kada je prvobitno pripadao samo jednom bračnom partneru ili ga je on unio u brak – ako drugi bračni partner nužno zavisi od toga da stan i dalje koristi ili ako je stan potreban zajedničkom djetetu. Sud, između ostalog, može odlučiti kome stan ubuduće pripada, hoće li se prenijeti prava iz ugovora o zakupu ili vlasništvo i treba li izvršiti novčanu isplatu radi izjednačenja podjele. Sporazumno rješenje u okviru razvoda ovdje je gotovo uvijek bolji put od sudskog spora.

Važan rok – često se previđa: Pravo na podjelu imovine nakon razvoda prestaje ako se ne zatraži pred sudom u roku od jedne godine od pravosnažnosti razvoda (§ 95 EheG). Ovo je prekluzivan rok – ne može se produžiti. Ko ga propusti, konačno gubi pravo na podjelu – čak i ako bi mu, gledano ekonomski, zapravo pripadao dio imovine. Zato podjelu imovine najbolje riješite već u okviru razvoda, a ne tek „nekad kasnije“.

Pravičnost kao mjerilo – nema automatske podjele pola-pola

Suprotno čestom uvjerenju, u Austriji ne postoji kruto načelo 50:50. Imovina se dijeli prema pravičnosti (§ 83 EheG): sud odmjerava šta je pravedno u konkretnim okolnostima. U obzir se, između ostalog, uzima ko je i u kojoj mjeri doprinio sticanju i održavanju imovine – pri čemu se vođenje domaćinstva i briga o djeci izričito računaju kao jednako vrijedan doprinos – zatim dobrobit zajedničke djece i trajanje braka. Podjela na pola često je rezultat, ali nikako nije garantirana.

Ulaze li i dugovi u podjelu?

Da. Dugovi koji su u uskoj vezi s imovinom u zajedničkoj upotrebi ili s bračnim ušteđevinama uzimaju se u obzir pri podjeli. Tipičan primjer je još neotplaćeni kredit za bračni stan ili za zajednički kupljeni namještaj. Podjela, dakle, ne obuhvata samo vrijednosti nego i obaveze povezane s njima.

Tok, troškovi i trajanje – iskrena procjena

Najbolje je kada se bračni partneri sami dogovore o podjeli imovine – idealno u okviru pisanog sporazuma o posljedicama razvoda pri sporazumnom razvodu braka. Ako se dogovor ne postigne, svaki bračni partner može u roku od jedne godine nadležnom sudu (sudu prve instance) podnijeti zahtjev za podjelu u vanparničnom postupku – sudskom postupku koji se pokreće zahtjevom, a ne tužbom. Sud tada odlučuje prema pravičnosti.

Nije moguće ozbiljno unaprijed navesti paušalan iznos troškova, jer oni zavise od vrijednosti i složenosti imovine. Jasno je: sporazumno rješenje u pravilu je znatno jeftinije i brže od sudskog postupka podjele, koji – na primjer kada treba procijeniti vrijednost nekretnina ili kada su potrebni sudski vještaci – može trajati mnogo mjeseci.

Sudske takse: Za sudsku nagodbu o podjeli plaća se paušalna sudska taksa prema GGG-u, austrijskom zakonu o sudskim taksama; ako se radi o nekretnini i upisu u zemljišnu knjigu, taksa je veća. Ako se o podjeli vodi spor pred sudom, takse zavise od vrijednosti imovine koja se dijeli.Takse se redovno zakonski usklađuju, pa ovdje svjesno ne navodimo iznose. Trenutne iznose objasnit ćemo Vam u prvom razgovoru.

Kako Vam pomaže kancelarija Teamanwälte

Najprije Vam pomažemo da jasno vidite koja se imovina uopće dijeli, a koja ne – i pri tome od početka pazimo na rok od jedne godine prema § 95 EheG. Kada je moguće sporazumno rješenje, izrađujemo održiv dogovor o podjeli imovine koji štiti Vaše interese; u slučaju spora zastupamo Vas u postupku podjele pred sudom. Ne obećavamo određeni ishod – ali obećavamo da ćemo Vaše interese zastupati pažljivo i transparentno.

Kontakt: Teamanwälte, Mag. Johannes Bügler · Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · Tel. +43 1 419 13 18 · office@teamanwaelte.at. Dogovorite prvi razgovor u kojem ćemo u miru razmotriti Vašu situaciju.

Povezane stranice

Napomena: Ova stranica služi za opće informiranje i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom slučaju. Navedeni iznosi (posebno sudske takse) okvirne su vrijednosti, podložni su godišnjim promjenama i nisu fiksne cijene. Određeni ishod postupka ne može se garantirati. Za pouzdanu procjenu Vaše konkretne situacije dogovorite lično savjetovanje.

Kontakt

Razgovarajmo o Vašem slučaju

Opišite nam svoj slučaj – bez obaveze i povjerljivo. S Vama razgovaramo ravnopravno. Javit ćemo Vam se u kratkom roku s prvom procjenom.

Telefon
+43 1 419 13 18pon.–čet. 08:30–17:30 · pet. 08:30–14:00
E-mail
office@teamanwaelte.atOdgovor obično u roku od jednog radnog dana
Kancelarija
Teamanwälte · Mag. Johannes BüglerBaumgartenstraße 82, 1140 Beč
Savjetovanje
Njemački · engleski · slovački · poljski · bosanski · hrvatski · srpskiLično savjetovanje na sedam jezika

Zatražite prvi razgovor

Svi podaci ostaju povjerljivi. Polja označena zvjezdicom (*) obavezna su.

Imate li osiguranje pravne zaštite? *
Česta pitanja

Kratki odgovori

Ako se pravo na podjelu imovine ne zatraži pred sudom u roku od jedne godine od pravosnažnosti razvoda, ono konačno prestaje (§ 95 EheG). Ovo je prekluzivan rok – ne može se produžiti. Ko propusti rok, trajno gubi pravo na podjelu imovine nakon razvoda. Zato je najbolje podjelu imovine urediti već u okviru razvoda.
Bračni stan ulazi u podjelu i onda kada je pripadao samo jednom bračnom partneru ili ga je on unio u brak – ako drugi bračni partner ili zajedničko dijete nužno zavisi od tog stana. Sud može prenijeti vlasništvo ili prava iz ugovora o zakupu i odrediti novčanu isplatu radi izjednačenja podjele. Ko će dobiti stan, zavisi od konkretnih okolnosti; sporazumno rješenje obično je bolji put.
Da. Dugovi koji su u uskoj vezi s imovinom u zajedničkoj upotrebi ili s bračnim ušteđevinama – na primjer neotplaćeni kredit za bračni stan – uzimaju se u obzir pri podjeli. Dakle, ne dijele se samo vrijednosti nego i obaveze povezane s njima.
Ne. U Austriji ne postoji kruto načelo pola-pola. Imovina se dijeli prema pravičnosti (§ 83 EheG): sud odmjerava ko je i u kojoj mjeri doprinio, pri čemu se vođenje domaćinstva i briga o djeci računaju kao jednako vrijedan doprinos. Podjela na pola često je rezultat, ali nije garantirana.
U načelu ne. Imovina unesena u brak, naslijeđena ili poklonjena imovina, kao i preduzeća, prema § 82 EheG ne podliježu podjeli. Situacija postaje složena kada je takva imovina pomiješana s onim što su bračni partneri zajedno zaradili – na primjer kada je nasljedstvo uloženo u zajednički stan. Tada je potrebna tačna provjera konkretnog slučaja.