Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · pon.–čet. 08:30–17:30 · pet. 08:30–14:00office@teamanwaelte.at
Početna › Nasljedno pravo › Zakonsko nasljeđivanje
Nasljedno pravo

Zakonsko nasljeđivanje u Austriji – ko nasljeđuje bez testamenta?

Posljednje ažuriranje: 7. 2026.

Ko nasljeđuje ako nema testamenta? Nasljedni redovi (bliži red isključuje dalji), dio bračnog partnera prema § 744 ABGB, austrijskog Općeg građanskog zakonika, i zakonsko pravo bračnog ili registriranog partnera da i dalje stanuje u bračnom stanu i zadrži pokućstvo – objašnjeno na jednostavnim primjerima.

Ukratko

Ako nema važećeg testamenta, nasljednike određuje zakon (zakonsko nasljeđivanje, ABGB). Prema nasljednim redovima prvo nasljeđuju djeca i njihovi potomci. Bračnom ili registriranom partneru prema § 744 ABGB pripada 1/3 pored djece, 2/3 pored roditelja i cijela ostavina ako nisu živi ni djeca ni roditelji – a uz to i zakonsko pravo na stanovanje u bračnom stanu i na pokućstvo (§ 745 ABGB). Pastorčad (djeca bračnog partnera iz ranije veze) ne nasljeđuje. Vanbračni partneri – osobe koje s umrlim nisu bile u braku ni u registriranom partnerstvu – koji su s umrlim najmanje posljednje tri godine živjeli u zajedničkom domaćinstvu nasljeđuju samo ako nema zakonskih nasljednika (§ 748 ABGB); u suprotnom imaju pravo da godinu dana ostanu u zajedničkom stanu i koriste pokućstvo.

Kada neko umre, a ne ostavi važeći testament, o tome ko nasljeđuje ne odlučuje porodica – nego zakon. Zakonsko nasljeđivanje uređeno je u austrijskom Općem građanskom zakoniku (ABGB) i određuje koji članovi porodice nasljeđuju, kojim redom i u kojem dijelu. Na ovoj stranici objašnjavamo pravila koja važe nakon reforme nasljednog prava iz 2015. (ErbRÄG 2015), koja se primjenjuje na sve smrtne slučajeve od 1. 1. 2017.

Kada se primjenjuje zakonsko nasljeđivanje?

Zakonsko nasljeđivanje primjenjuje se uvijek kada umrli posljednjom voljom nije uredio ništa ili nije uredio sve. To je posebno slučaj ako:

  • nema testamenta,
  • testament nije važeći – na primjer zbog greške u formi, nesposobnosti za sastavljanje testamenta ili nedopuštenog uticaja,
  • testament uređuje samo dio ostavine; za ostatak koji nije uređen tada se primjenjuje zakonsko nasljeđivanje,
  • se imenovani nasljednici odreknu nasljedstva ili su umrli prije osobe koja je sastavila testament, a testament ne određuje zamjenskog nasljednika.

Ako postoji važeći testament, njegov sadržaj u pravilu ima prednost. Zakonsko nasljeđivanje je, dakle, „rezervno pravilo“ za slučaj da umrli nije odredio ništa što pravno važi.

Nasljedni redovi – prvo djeca i potomci

Austrijsko pravo srodnike dijeli na nasljedne redove. Ostavina se najprije dijeli unutar bližeg reda, prije nego što sljedeći red uopće nasljeđuje:

  • 1. nasljedni red: djeca umrlog i njihovi potomci (unuci, praunuci). Ako je neko dijete već umrlo, na njegovo mjesto stupaju njegovi potomci (pravo predstavljanja).
  • 2. nasljedni red: roditelji umrlog i njihovi potomci (braća i sestre, nećaci i nećakinje) – samo ako nema nikoga iz 1. nasljednog reda.
  • 3. nasljedni red: bake i djedovi i njihovi potomci.
  • 4. nasljedni red: prabake i pradjedovi.

Dok postoje potomci (1. nasljedni red), roditelji, braća i sestre ili dalji srodnici po zakonskom nasljeđivanju ne nasljeđuju ništa. Djeca dio koji im pripada dijele na jednake dijelove.

Dio bračnog ili registriranog partnera (§ 744 ABGB)

Bračni ili registrirani partner nasljeđuje pored srodnika i prema § 744 ABGB pripada mu zakonom određen dio:

  • 1/3 pored djece (potomaka) umrlog,
  • 2/3 pored roditelja umrlog,
  • cijela ostavina ako nema ni djece ni roditelja.

Bračni ili registrirani partner time je u nasljednom pravu posebno zaštićen: ima prednost pred daljim srodnicima i nasljeđuje cijelu ostavinu čak i kada nisu živi ni djeca ni roditelji.

Zakonsko pravo bračnog partnera na stanovanje i pokućstvo (§ 745 ABGB)

Pored nasljednog dijela, bračnom ili registriranom partneru pripada i zakonsko pravo da i dalje stanuje u bračnom stanu i zadrži pokućstvo (§ 745 ABGB). To znači da mu, pored nasljednog dijela, pripada:

  • pravo da i dalje stanuje u bračnom stanu i
  • pokretne stvari koje pripadaju zajedničkom domaćinstvu (pokućstvo).

Ovo pravo treba zaštititi preživjelog partnera od gubitka životnog okruženja na koje je navikao. Ono mu pripada nezavisno od nasljednog dijela prema § 744 ABGB.

Primjeri – samo radi lakšeg razumijevanja

Primjer 1 – bračni partner i dvoje djece: Oženjen muškarac umro je bez testamenta i iza sebe ostavio suprugu i dvoje djece. Supruzi prema § 744 ABGB pripada 1/3, a dvoje djece dijele preostale 2/3, dakle po 1/3 svakom. Uz to, supruga ima i zakonsko pravo na stanovanje u bračnom stanu i na pokućstvo.Pojednostavljen primjer bez poklona, dugova i pitanja nužnog dijela.
Primjer 2 – bračni partner i roditelji, bez djece: Žena koja je bila u braku umrla je bez djece; njeni roditelji su živi. Suprugu pripadaju 2/3, a roditelji dijele preostalu 1/3. I ovdje mu uz to pripada zakonsko pravo na stanovanje u bračnom stanu i na pokućstvo.Pojednostavljen primjer koji ilustrira dijelove prema § 744 ABGB.
Primjer 3 – nema bračnog partnera, samo djeca: Udovac je iza sebe ostavio troje djece. Budući da nema ni bračnog partnera ni testamenta, troje djece nasljeđuje cijelu ostavinu u jednakim dijelovima, dakle po 1/3 svako.

Šta ako ne želite takav ishod? – Testament

Zakonsko nasljeđivanje predstavlja zakonski standard – ali ne odgovara svakoj životnoj situaciji. Ko želi uzeti u obzir porodicu s djecom iz ranijih veza, vanbračnog partnera, općekorisne svrhe ili određenu podjelu, mora sam to urediti. To se čini važećim testamentom. Njime se zakonsko nasljeđivanje može u velikoj mjeri promijeniti – granica je ipak nužni dio potomaka i bračnog partnera, koji se ne može tek tako oduzeti. Ko želi odstupiti od zakonske raspodjele, treba testament i nužni dio razmotriti zajedno.

Kako Vam pomaže kancelarija Teamanwälte

Kancelarija Teamanwälte u Beču s Vama razjašnjava ko u Vašem konkretnom slučaju nasljeđuje prema pravilima zakonskog nasljeđivanja, odgovara li taj ishod Vašim željama i kako ga po potrebi možete drugačije urediti na pravno siguran način. Mirno, razumljivo i u skladu s važećim propisima.

Kontakt: Teamanwälte, Mag. Johannes Bügler · Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · Tel. +43 1 419 13 18 · office@teamanwaelte.at. Dogovorite prvi razgovor o zakonskom nasljeđivanju u Vašem slučaju.

Napomena: Ova stranica služi za opće informiranje i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom slučaju. Primjeri su namjerno pojednostavljeni i služe samo radi lakšeg razumijevanja; ishod u konkretnom slučaju može biti drugačiji zbog poklona, dugova, zakonskog prava na stanovanje i pokućstvo ili pitanja nužnog dijela. Određeni ishod postupka ne može se garantirati.

Kontakt

Razgovarajmo o Vašem slučaju

Opišite nam svoj slučaj – bez obaveze i povjerljivo. S Vama razgovaramo ravnopravno. Javit ćemo Vam se u kratkom roku s prvom procjenom.

Telefon
+43 1 419 13 18pon.–čet. 08:30–17:30 · pet. 08:30–14:00
E-mail
office@teamanwaelte.atOdgovor obično u roku od jednog radnog dana
Kancelarija
Teamanwälte · Mag. Johannes BüglerBaumgartenstraße 82, 1140 Beč
Savjetovanje
Njemački · engleski · slovački · poljski · bosanski · hrvatski · srpskiLično savjetovanje na sedam jezika

Zatražite prvi razgovor

Svi podaci ostaju povjerljivi. Polja označena zvjezdicom (*) obavezna su.

Imate li osiguranje pravne zaštite? *
Česta pitanja

Kratki odgovori

Ako nema važećeg testamenta, nasljednike određuje zakon. Prvo nasljeđuju djeca i njihovi potomci (1. nasljedni red), a pored njih bračni ili registrirani partner. Roditelji, braća i sestre ili dalji srodnici nasljeđuju samo ako nema bližih srodnika.
Prema § 744 ABGB bračnom ili registriranom partneru pripada 1/3 pored djece, 2/3 pored roditelja i cijela ostavina ako nema ni djece ni roditelja. Uz to postoji i zakonsko pravo na stanovanje u bračnom stanu i na pokućstvo.
Ne. Pastorčad s umrlim nije u srodstvu u smislu zakonskog nasljeđivanja i zato ne nasljeđuje automatski. Ko želi nešto ostaviti pastorčadi, mora to urediti testamentom. Usvojena djeca, naprotiv, u nasljeđivanju su izjednačena s rođenom djecom.
Samo u vrlo ograničenoj mjeri. Vanbračna partnerica ili vanbračni partner, dakle osoba koja s umrlim nije bila u braku ni u registriranom partnerstvu, bez testamenta nasljeđuje samo ako nema zakonskih nasljednika i ako su njih dvoje najmanje posljednje tri godine živjeli u zajedničkom domaćinstvu (§ 748 ABGB). Ako nasljednici postoje, nakon tri godine zajedničkog domaćinstva ostaje samo pravo da godinu dana stanuje u zajedničkom stanu i koristi pokućstvo. Stvarnu zaštitu može pružiti samo testament.
Tada na njegovo mjesto stupaju njegovi potomci – dakle unuci umrlog – i među sobom dijele dio koji bi pripao umrlom djetetu. To se naziva pravo predstavljanja.
Za dio ostavine koji testament ne uređuje primjenjuje se zakonsko nasljeđivanje. Oba načina nasljeđivanja mogu se, dakle, primjenjivati jedan pored drugog.