Ako nema važećeg testamenta, nasljednike određuje zakon (zakonsko nasljeđivanje, ABGB). Prema nasljednim redovima prvo nasljeđuju djeca i njihovi potomci. Bračnom ili registriranom partneru prema § 744 ABGB pripada 1/3 pored djece, 2/3 pored roditelja i cijela ostavina ako nisu živi ni djeca ni roditelji – a uz to i zakonsko pravo na stanovanje u bračnom stanu i na pokućstvo (§ 745 ABGB). Pastorčad (djeca bračnog partnera iz ranije veze) ne nasljeđuje. Vanbračni partneri – osobe koje s umrlim nisu bile u braku ni u registriranom partnerstvu – koji su s umrlim najmanje posljednje tri godine živjeli u zajedničkom domaćinstvu nasljeđuju samo ako nema zakonskih nasljednika (§ 748 ABGB); u suprotnom imaju pravo da godinu dana ostanu u zajedničkom stanu i koriste pokućstvo.
Kada neko umre, a ne ostavi važeći testament, o tome ko nasljeđuje ne odlučuje porodica – nego zakon. Zakonsko nasljeđivanje uređeno je u austrijskom Općem građanskom zakoniku (ABGB) i određuje koji članovi porodice nasljeđuju, kojim redom i u kojem dijelu. Na ovoj stranici objašnjavamo pravila koja važe nakon reforme nasljednog prava iz 2015. (ErbRÄG 2015), koja se primjenjuje na sve smrtne slučajeve od 1. 1. 2017.
Kada se primjenjuje zakonsko nasljeđivanje?
Zakonsko nasljeđivanje primjenjuje se uvijek kada umrli posljednjom voljom nije uredio ništa ili nije uredio sve. To je posebno slučaj ako:
- nema testamenta,
- testament nije važeći – na primjer zbog greške u formi, nesposobnosti za sastavljanje testamenta ili nedopuštenog uticaja,
- testament uređuje samo dio ostavine; za ostatak koji nije uređen tada se primjenjuje zakonsko nasljeđivanje,
- se imenovani nasljednici odreknu nasljedstva ili su umrli prije osobe koja je sastavila testament, a testament ne određuje zamjenskog nasljednika.
Ako postoji važeći testament, njegov sadržaj u pravilu ima prednost. Zakonsko nasljeđivanje je, dakle, „rezervno pravilo“ za slučaj da umrli nije odredio ništa što pravno važi.
Nasljedni redovi – prvo djeca i potomci
Austrijsko pravo srodnike dijeli na nasljedne redove. Ostavina se najprije dijeli unutar bližeg reda, prije nego što sljedeći red uopće nasljeđuje:
- 1. nasljedni red: djeca umrlog i njihovi potomci (unuci, praunuci). Ako je neko dijete već umrlo, na njegovo mjesto stupaju njegovi potomci (pravo predstavljanja).
- 2. nasljedni red: roditelji umrlog i njihovi potomci (braća i sestre, nećaci i nećakinje) – samo ako nema nikoga iz 1. nasljednog reda.
- 3. nasljedni red: bake i djedovi i njihovi potomci.
- 4. nasljedni red: prabake i pradjedovi.
Dok postoje potomci (1. nasljedni red), roditelji, braća i sestre ili dalji srodnici po zakonskom nasljeđivanju ne nasljeđuju ništa. Djeca dio koji im pripada dijele na jednake dijelove.
Dio bračnog ili registriranog partnera (§ 744 ABGB)
Bračni ili registrirani partner nasljeđuje pored srodnika i prema § 744 ABGB pripada mu zakonom određen dio:
- 1/3 pored djece (potomaka) umrlog,
- 2/3 pored roditelja umrlog,
- cijela ostavina ako nema ni djece ni roditelja.
Bračni ili registrirani partner time je u nasljednom pravu posebno zaštićen: ima prednost pred daljim srodnicima i nasljeđuje cijelu ostavinu čak i kada nisu živi ni djeca ni roditelji.
Zakonsko pravo bračnog partnera na stanovanje i pokućstvo (§ 745 ABGB)
Pored nasljednog dijela, bračnom ili registriranom partneru pripada i zakonsko pravo da i dalje stanuje u bračnom stanu i zadrži pokućstvo (§ 745 ABGB). To znači da mu, pored nasljednog dijela, pripada:
- pravo da i dalje stanuje u bračnom stanu i
- pokretne stvari koje pripadaju zajedničkom domaćinstvu (pokućstvo).
Ovo pravo treba zaštititi preživjelog partnera od gubitka životnog okruženja na koje je navikao. Ono mu pripada nezavisno od nasljednog dijela prema § 744 ABGB.
Primjeri – samo radi lakšeg razumijevanja
Šta ako ne želite takav ishod? – Testament
Zakonsko nasljeđivanje predstavlja zakonski standard – ali ne odgovara svakoj životnoj situaciji. Ko želi uzeti u obzir porodicu s djecom iz ranijih veza, vanbračnog partnera, općekorisne svrhe ili određenu podjelu, mora sam to urediti. To se čini važećim testamentom. Njime se zakonsko nasljeđivanje može u velikoj mjeri promijeniti – granica je ipak nužni dio potomaka i bračnog partnera, koji se ne može tek tako oduzeti. Ko želi odstupiti od zakonske raspodjele, treba testament i nužni dio razmotriti zajedno.
Kako Vam pomaže kancelarija Teamanwälte
Kancelarija Teamanwälte u Beču s Vama razjašnjava ko u Vašem konkretnom slučaju nasljeđuje prema pravilima zakonskog nasljeđivanja, odgovara li taj ishod Vašim željama i kako ga po potrebi možete drugačije urediti na pravno siguran način. Mirno, razumljivo i u skladu s važećim propisima.
Kontakt: Teamanwälte, Mag. Johannes Bügler · Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · Tel. +43 1 419 13 18 · office@teamanwaelte.at. Dogovorite prvi razgovor o zakonskom nasljeđivanju u Vašem slučaju.
Napomena: Ova stranica služi za opće informiranje i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom slučaju. Primjeri su namjerno pojednostavljeni i služe samo radi lakšeg razumijevanja; ishod u konkretnom slučaju može biti drugačiji zbog poklona, dugova, zakonskog prava na stanovanje i pokućstvo ili pitanja nužnog dijela. Određeni ishod postupka ne može se garantirati.
