Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · pon.–čet. 08:30–17:30 · pet. 08:30–14:00office@teamanwaelte.at
Početna › Nasljedno pravo › Nužni dio
Nasljedno pravo

Nužni dio u Austriji – visina, ko ima pravo i kako ga ostvariti

Posljednje ažuriranje: 7. 2026.

Ko ima pravo na nužni dio, koliko on iznosi i kako ga ostvariti? Objašnjenje prema važećem pravu nakon reforme nasljednog prava ErbRÄG 2015 – s primjerom izračuna.

Ukratko

Nužni dio je zakonsko minimalno pravo najbližih članova porodice na dio ostavine. Iznosi polovinu zakonskog nasljednog dijela (§ 759 ABGB, austrijski Opći građanski zakonik) i predstavlja isključivo novčano potraživanje. Od reforme ErbRÄG 2015 (za smrtne slučajeve od 1. 1. 2017.) pravo na nužni dio imaju samo potomci (djeca, a umjesto umrlog djeteta njegova djeca) te bračni ili registrirani partner – roditelji te bake i djedovi više nemaju to pravo. Pravo na nužni dio zastarijeva za tri godine.

Nužni dio jedan je od najčešće pogrešno shvaćenih pojmova u austrijskom nasljednom pravu. On najbližim članovima porodice osigurava minimalni dio ostavine – i onda kada su u testamentu izostavljeni ili isključeni iz nasljedstva. Istovremeno kruži mnogo informacija koje više ne važe, jer je zakon o izmjenama nasljednog prava iz 2015. (ErbRÄG 2015) suštinski promijenio nužni dio za sve smrtne slučajeve od 1. 1. 2017. Ova stranica prema važećem pravu objašnjava ko ima pravo na nužni dio, koliko on iznosi i kako se ostvaruje.

Šta je nužni dio – i koliko iznosi?

Nužni dio je zakonom zagarantirano minimalno pravo najbližih članova porodice na dio ostavine. Testamentom se on u pravilu ne može oduzeti – osim ako postoji zakonski razlog za isključenje iz nasljedstva. Dakle, i onaj ko u testamentu ne dobije ništa obično zadržava svoj nužni dio.

Visina je jasno propisana: nužni dio iznosi polovinu onoga što bi osoba s tim pravom dobila u zakonskom nasljeđivanju (§ 759 ABGB). Dakle, najprije se izračunava zakonski nasljedni dio, a zatim se dijeli na pola. Mjerodavna je vrijednost ostavine u trenutku smrti – nakon odbitka dugova i uz dodavanje poklona koji se uzimaju u obzir.

Ko ima pravo na nužni dio?

Od reforme iz 2015. godine pravo na nužni dio imaju samo:

  • potomci – dakle djeca, a ako neko dijete nije nadživjelo roditelja, njegova djeca (unuci), i
  • bračni partner odnosno registrirani partner (§ 757 ABGB).
Česta zabluda: Roditelji te bake i djedovi od 1. 1. 2017. više nemaju pravo na nužni dio. Mnogi stariji vodiči, obrasci i izvori na internetu tvrde suprotno – oslanjaju se na pravo koje više ne važi. Ko nema djece i svjesno ne želi ništa ostaviti roditeljima, danas to može bez ograničenja urediti testamentom, a roditeljima pri tome ne pripada nužni dio.

Nužni dio je novčano potraživanje – ne pravo na stvari

Ključna i često potcijenjena činjenica: nužni dio je isključivo novčano potraživanje (§§ 765, 766 ABGB). Osobe s pravom na nužni dio nemaju pravo na određene stvari iz ostavine – ni na konkretan stan, ni na komad nakita, ni na automobil. Mogu tražiti samo svoj udio u vrijednosti, i to u novcu. Nasljednici zadržavaju stvari i isplaćuju nužni dio.

Trenutna isplata može teško pogoditi nasljednike – na primjer kada se ostavina uglavnom sastoji od nekretnine. Zato zakon predviđa odlaganje isplate. Pod određenim uvjetima isplata nužnog dijela može se u pravilu odložiti do pet godina, a u posebno teškim slučajevima do deset godina (§ 766 ABGB). U praksi je to često ključno pitanje: nije sporno hoće li se nužni dio isplatiti, nego kada i kako.

Primjer izračuna: udovica i dvoje djece

Primjer izračuna (pojednostavljen, samo radi ilustracije) Oženjen muškarac umire i iza sebe ostavlja suprugu i dvoje zajedničke djece. Ostavina iznosi 600.000 €.

Korak 1 – zakonsko nasljeđivanje: Pored djece bračni partner nasljeđuje jednu trećinu (§ 744 ABGB), a djeca dijele preostale dvije trećine.
Udovica: 1/3 od 600.000 € = 200.000 €
Svako dijete: 1/2 od 400.000 € = 200.000 €

Korak 2 – nužni dio (= polovina zakonskog nasljednog dijela, § 759 ABGB):
Nužni dio udovice: 1/2 od 200.000 € = 100.000 €
Nužni dio svakog djeteta: 1/2 od 200.000 € = 100.000 €

Da je muškarac testamentom za jedinog nasljednika imenovao samo jedno od djece, udovica i izostavljeno dijete mogli bi tražiti svoj nužni dio od po 100.000 € u novcu. Ovo je pojednostavljen primjer bez poklona, dugova, legata u korist nasljednika i bez zakonskog prava bračnog partnera da i dalje stanuje u bračnom stanu i zadrži pokućstvo. Stvarni izračun u konkretnom slučaju može se znatno razlikovati.

Smanjenje nužnog dijela i isključenje iz nasljedstva

Nužni dio nije u svakom slučaju nedodirljiv. Dvije situacije zaslužuju pažnju:

Smanjenje nužnog dijela (§ 776 ABGB)

Ako između umrlog i osobe s pravom na nužni dio od početka ili barem duže vrijeme prije smrti nije postojala bliska porodična veza, na primjer zato što decenijama nije bilo kontakta, nužni dio može se smanjiti na polovinu. To smanjenje mora biti određeno u testamentu. Ono nije moguće ako je umrli sam bez razloga izbjegavao kontakt ili je dao opravdan povod za to što kontakta nije bilo.

Isključenje iz nasljedstva

Potpuno isključenje iz nasljedstva, kojim se oduzima i nužni dio, dopušteno je samo iz razloga koje zakon tačno propisuje (na primjer kod teških krivičnih djela protiv osobe koja ostavlja nasljedstvo ili kod grubog zanemarivanja porodičnih obaveza). Bez takvog razloga osoba s pravom na nužni dio zadržava nužni dio. „Isključiti iz nasljedstva“ u svakodnevnom smislu – dakle jednostavno nekoga izostaviti iz testamenta – ne dovodi do gubitka nužnog dijela.

Ostvarivanje i zastarjelost

Nužni dio traži se od nasljednika. Ako ga ne isplate dobrovoljno ili ga ne isplate u ispravnom iznosu, može se ostvariti tužbom za isplatu nužnog dijela. Za to je obično potrebno da je utvrđena vrijednost ostavine i eventualnih poklona koji se uzimaju u obzir. U tu svrhu osobe s pravom na nužni dio prema nasljednicima imaju pravo na informacije o ostavini i na procjenu njene vrijednosti.

Važan je rok: pravo na nužni dio zastarijeva za tri godine od saznanja o smrti i o okolnostima važnim za nužni dio (§ 1487a ABGB). Ne treba čekati da taj rok gotovo istekne – ko predugo čeka, riskira da izgubi svoje pravo.

Kako Vam pomaže kancelarija Teamanwälte

Ovdje Vam iskreno kažemo: sam ostavinski postupak vodi notar kao sudski povjerenik, dakle po nalogu suda – za to Vam nije potreban vlastiti advokat. Pomoć advokata postaje važna kada se radi o ostvarivanju nužnog dijela ili odbrani od zahtjeva za nužni dio ili kada među učesnicima nastane spor:

  • Ostvarivanje nužnog dijela – kada se nužni dio ne isplati ili se isplati u premalom iznosu,
  • Odbrana od zahtjeva za nužni dio – kada se kao nasljednik suočavate s pretjeranim zahtjevima,
  • Procjena vrijednosti i uračunavanje poklona u nužni dio – kada su sporni vrijednost ostavine ili pokloni koje treba uzeti u obzir,
  • Odlaganje isplate – kada bi Vas kao nasljednika trenutna isplata previše opteretila.

Kontakt: Teamanwälte, Mag. Johannes Bügler · Baumgartenstraße 82, 1140 Beč · Tel. +43 1 419 13 18 · office@teamanwaelte.at. Dogovorite prvi razgovor o Vašem slučaju u vezi s nužnim dijelom.

Napomena: Ova stranica služi za opće informiranje i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom slučaju. Primjer izračuna je pojednostavljen i ne može se prenijeti na konkretne slučajeve. Određeni ishod postupka ne može se garantirati. Za obavezujuću procjenu Vaše individualne situacije molimo Vas da dogovorite lično savjetovanje.

Kontakt

Razgovarajmo o Vašem slučaju

Opišite nam svoj slučaj – bez obaveze i povjerljivo. S Vama razgovaramo ravnopravno. Javit ćemo Vam se u kratkom roku s prvom procjenom.

Telefon
+43 1 419 13 18pon.–čet. 08:30–17:30 · pet. 08:30–14:00
E-mail
office@teamanwaelte.atOdgovor obično u roku od jednog radnog dana
Kancelarija
Teamanwälte · Mag. Johannes BüglerBaumgartenstraße 82, 1140 Beč
Savjetovanje
Njemački · engleski · slovački · poljski · bosanski · hrvatski · srpskiLično savjetovanje na sedam jezika

Zatražite prvi razgovor

Svi podaci ostaju povjerljivi. Polja označena zvjezdicom (*) obavezna su.

Imate li osiguranje pravne zaštite? *
Česta pitanja

Kratki odgovori

Nužni dio iznosi polovinu zakonskog nasljednog dijela (§ 759 ABGB). Najprije se izračunava koliko bi osoba s tim pravom naslijedila u zakonskom nasljeđivanju, a zatim se taj iznos dijeli na pola. Nužni dio isplaćuje se u novcu.
Samo potomci (djeca, a ako neko dijete nije nadživjelo roditelja, njegova djeca, tj. unuci) te bračni ili registrirani partner (§ 757 ABGB). Roditelji te bake i djedovi od 1. 1. 2017. više nemaju pravo na nužni dio.
Ne. Reformom nasljednog prava ErbRÄG 2015 (primjenjuje se od 1. 1. 2017.) ukinut je nužni dio roditelja i ostalih predaka. Stariji izvori koji to još tvrde nisu ažurni.
Ne. Nužni dio je isključivo novčano potraživanje (§§ 765, 766 ABGB). Ne postoji pravo na određene stvari kao što su stan ili komad nakita – postoji samo pravo na udio u vrijednosti, u novcu.
Pravo na nužni dio zastarijeva za tri godine od saznanja o smrti i o mjerodavnim okolnostima (§ 1487a ABGB). Ne treba čekati da taj rok gotovo istekne.
Potpuno isključenje iz nasljedstva moguće je samo iz razloga koje zakon tačno propisuje. Bez takvog razloga dijete zadržava nužni dio – dakle polovinu zakonskog nasljednog dijela u novcu.
Da. Pod određenim uvjetima isplata se može u pravilu odložiti do pet godina, a u posebno teškim slučajevima do deset godina (§ 766 ABGB) – na primjer kada se ostavina uglavnom sastoji od nekretnine.
Notar kao sudski povjerenik vodi ostavinski postupak. Angažiranje advokata ima smisla kada nužni dio treba aktivno ostvariti ili se od takvog zahtjeva treba braniti, ili kada je sporna procjena vrijednosti.